Porijeklo Kamenoloma Aurisina seže u Rimsko Carstvo. Povijesni dokumenti svjedoče o širokoj upotrebi mramora Aurisina u Akvileji od 1. stoljeća prije Krista do 5. stoljeća nove ere, te u monumentalnim djelima poput Teodorikovog mauzoleja u Raveni.

Reaktiviran 1845. pod Austro-Ugarskim Carstvom, kamenolom Aurisina započeo je svoj industrijski razvoj, pridonoseći urbanoj obnovi gradova kao što su Beč, Budimpešta, Prag, München i Trst.

Trenutno Aurisina mramor krasi najprestižnije zgrade u gradovima kao što su Milano, London, New York, Mexico City, Tel Aviv, New Delhi, Hong Kong, Singapur, Šangaj, Seul, Tajvan i Jakarta.

Kamenolom predstavlja jedino nalazište Aurisina mramora na svijetu, izvanrednog vapnenca kojeg karakteriziraju kromatske varijacije u rasponu od nijansi sive do toplih tonova.

U cijelom svijetu poznat po svojoj jedinstvenosti i izdržljivosti, Aurisina mramor dolazi u raznim varijantama na temelju zrna.